EXPO kroz istoriju

Svetska izložba nastala je 1851. Godine kao rezultat potrebe da se pod jednim krovom okupe sve ideje, svetska tehnološka i industrijska dostignuća i kulturna dobra. Svetska izložba predstavlja okupljanje nacija i ljudi na jednom mestu, sa ciljem razvoja međusobnih odnosa kroz potragu za vizijom napretka čovečanstva.

Univerzalna Svetska izložba i danas predstavlja globalni događaj, jedinstven koncept posvećen unapređenju života ljudi, tačnije pronalaženju rešenja za izazove sa kojima se čovečanstvo susreće. ‘’World Expo’’ povezuje zemlje i narode, promoviše nauku i inovacije, a njihovu primenu u industriji, arhitekturi i umetnosti želi da učini dostupnom svima, ostavljajući tako jasniju viziju budućnosti i trajno nasleđe čovečanstvu.

Srbija, kao deo sveta, još od davne 1885. Godine, u okviru Svetske izložbe ponosno predstavlja svoju tradiciju, tehnološka i industrijska dostignuća, kulturu i privredu.

Ovo su najvažnije svetske izložbe koje su tokom prethodnih 170 godina promenile svet!

Svetska izložba nastala je 1851. Godine kao rezultat potrebe da se pod jednim krovom okupe sve ideje, svetska tehnološka i industrijska dostignuća i kulturna dobra. Svetska izložba predstavlja okupljanje nacija i ljudi na jednom mestu, sa ciljem razvoja međusobnih odnosa kroz potragu za vizijom napretka čovečanstva.

Univerzalna Svetska izložba i danas predstavlja globalni događaj, jedinstven koncept posvećen unapređenju života ljudi, tačnije pronalaženju rešenja za izazove sa kojima se čovečanstvo susreće. ‘’World Expo’’ povezuje zemlje i narode, promoviše nauku i inovacije, a njihovu primenu u industriji, arhitekturi i umetnosti želi da učini dostupnom svima, ostavljajući tako jasniju viziju budućnosti i trajno nasleđe čovečanstvu.

Srbija, kao deo sveta, još od davne 1885. Godine, u okviru Svetske izložbe ponosno predstavlja svoju tradiciju, tehnološka i industrijska dostignuća, kulturu i privredu.

Ovo su najvažnije svetske izložbe koje su tokom prethodnih 170 godina promenile svet!

1851. London

Velika izložba proizvoda industrija svih nacija

Najveći dijamant na svetu Koh-i-Nor i prvi revolver

Prva Svetska izložba organizovana je u Londonu 1851. godine. Poziv nacijama na učešće uputila je lično britanska kraljica Viktorija, a smotri su prisustvovale slavne ličnosti tog vremena, kao što su Čarls Darvin, Šarlot Bronte, Luis Kerol, Čarls Dikens. Smotra je održana u Kristalnoj palati, posebno izgrađenoj za potrebe izložbe. Na smotri su se našli eksponati dvadeset i osam zemalja sveta, dok je šest miliona ljudi posetilo izložbu. Kao posebna atrakcija prve Svetske izložbe predstavljen je najveći dijamant na svetu, legendarnog Koh-i-Nor. S druge strane, konstruktor Samjuel Kolt prezentovao je svetu budućnost naoružanja - prvi revolver.

1855. Pariz

Univerzalna izložba proizvoda iz agrikulture, industrije i lepih umetnosti

Rana verzija Kipa slobode, kosilica za travu i mašina za šivenje

Izložba u Parizu, pod patronatom imperatora Napoleona III, donela je svetu presek stvaralaštva tog razdoblja, predstavljajući dela Delakrooa, Angrea i ranu verziju budućeg Kipa slobode. Za potrebe Svetske izložbe izgrađena je izložbena dvorana Palata Industrije (Palais d’Industrie), koja je trebalo da nadmaši londonsku Kristalnu palatu. Dvorana je podignuta 1855. Po projektima Jean-Marie-Victor Viela i Alexandre Barraulta, a srušena je 1897. Za budući Grand Palais, izložbeni prostor Svetske izložbe 1900. Predstavljeni su mnogobrojni izumi koji su promenili čovečanstvo, među kojima su kosilica za travu i mašina za šivenje.

1862. London

Dostignuća industrijske revolucije

Električni telegraf i plastika

Na ponovljenoj izložbi u Londonu 1862, posvećenoj dostignućima industrijske Revolucije, učestvovalo je 28.000 izlagača iz 36 zemalja sveta. Predstavljeni novi izumi najavili Su doba transporta, telekomunikacija i inovativnih materijala. Izumi su bili električni telegraf. Prvi primeri plastike, električnog razboja i naprednih modela lokomotive.

1876. Filadelfija

Stogodišnja izložba

Prva pisaća mašina, telefon, telegraf i kečap

Izložba u Filadelfiji je prva Svetska izložba van granica Evrope. Iako je izložba ostala upamćena pod nazivom “Stogodišnja izložba”, jer je njenim održavanjem obeleženo sto godina od potpisivanja američke Deklaracije nezavisnosti. Zvanično ime smotre glasilo je: “Međunarodna izložba umetnosti, proizvodnje, i proizvoda zemalja i ruda”, učestvovalo je 37 zemalja, a izložbu je posetilo 10 miliona ljudi. Na izložbi su predstavljena industrijska dostignuća i inovacije kao što su prva pisaća mašina, kompanije “Remington”, prvi telefon Aleksandra Grejema Bela, telegraf Tomasa Edisona, i “Hajnc” kečap.

1885. Antverpen

Prvo pojavljivanje Srbije na Svetskoj izložbi

302 izlagača i 157 nagrada za Srbiju

Kraljevina Srbija bila je jedna od 25 zemalja koje su učestvovale na Svetskoj izložbi u Belgiji, pored Francuske, Nemačke, Austrije, Kanade, Velike Britanije, Otomanskog carstva, Portugalije, Španije, Kraljevine Rumunijei Sjedinjenih američkih država. Paviljon Srbije zauzimao je prostor od 125 kvadratnih metara, sa ukupno 302 izlagača, dok su tokom izložbe predstavnici naše zemlje osvojili ukupno 157 nagrada.

1889. Pariz

Univerzalna izložba

Ajfelov Toranj i fonograf

Za potrebe “Univerzalna izložbe” u Parizu 1889. izgrađen je, danas u celom svetu najprepoznatljivije arhitektonsko zdanje - Ajfelov toranj. Toranj je služio kao ulazna kapija na Svetsku izložbu. Njegove impozantne dimenzije i visina od 300 metara osiguraće mu status najviše građevine na svetu u narednih 40 godina. Izum čije je predstavljanje obeležilo izložbu je uređaj za reprodukciju zvuka - fonograf. Pomoću ove naprave Klod Debisi je prvi put čuo muziku sa ostrva Jave koja je presudno uticala na njegovo stvaralaštvo. Među gostima izložbe bili su umetnici Pol Gogen, Vinsent van Gog, Edvard Munk, Henri Džejms, ali i američki naučnik Tomas Edison i srpski genije Nikola Tesla.

1893. Čikago

Svetska kolumbovska izložba

Naizmenična struja Nikole Tesle

Izložba u američkom gradu Čikagu iz 1893, nazvana je “Svetska kolumbovska izložba”, u slavu četiristote godišnjice dolaska Kristofera Kolumba u Novi svet. Kada je tadašnji američki predsednik Grover Klivlend spustio ručicu prekidača, upalio je 160.000 električnih sijalica koje su obasjale noć u Čikagu, najavljujući početak najveće svetske izložbe koju je svet do tad video. Izložba je značila veliku pobedu naizmenične struje nad jednosmernom, a blistavi um koji je stajao iza te promene bio je Nikola Tesla. Za šest meseci trajanja, izložbu je posetilo 27 miliona ljudi. Edvard Majbridž, praotac umetnosti pokretne slike, održao je predavanje na temu njegovih pionirskih fotografskih projekata.

1900. Pariz

Univerzalna izložba 1900.

Dizel motor, zvučni film, pokretne stepenice i rendgen

Na izložbi u Parizu, koja je 1900. najavila dvadeseti vek, Srbija se po prvi put predstavila svetu u specijalno za tu namenu izgrađenom izlagačkom paviljonu u obliku crkve. Srpski paviljon je privukao pažnju posetilaca izložbe, a naša delegacija osvojila je brojne medalje. Osvojeno je 19 zlatnih, 69 srebrnih i 98 bronzanih medalja. Jednu od zlatnih plaketa dodeljenih Srbiji, osvojio je i Mihajlo Petrović Alas, za računar koji rešavao diferencijalne jednačine na principu kretanja tečnosti  prvi tog tipa u svetu. Ovaj računar, „hidrointegrator“, bio je u stanju da rešava dve klase diferencijalnih jednačina i mnogi naučnici ga danas smatraju pretečom plotera. Ostali izumi koji sutokom ove izložbe oduševili svet su: dizel motor, zvučni film, pokretne stepenice i rendgen. Zbog velikog uticaja ove manifestacije, Olimpijske igre 1900. godine bile su održane u okviru Univerzalne Svestke izložbe!

1904. Sent Luis

Izložba otkupa Luizijane

Bežični telefon, faks mašina, električni tramvaj i automobili na benzin, paru i elektricitet

Organizovana je 1904. godine povodom stogodišnjice pripajanja Luzijane Sjedinjenim američkim državama, a učestvovalo je više od šezdeset zemalja sveta. Na izložbi su predstavljene inovacije poput: bežični telefon i telegraf, faks mašina, inkubator, električni tramvaj, kao i automobili koje su pokretali benzin, para ili elektricitet. Teodor Ruzvelt je odbio da se pojavi na izložbi u Sent Luisu pre kraja glasanja kako ne bi uticao na rezultate izbora. Izložbi su prisustvovale poznate ličnosti kao što su poglavica Džeronimo i pesnik T. S. Eliot, dok je sama manifestacija ostvarila značajan uticaj na arhitekturu, umetnost i pop kulturu.

1906. Milano

Velika izložba rada

Najduži tunel na svetu

Tema izložbe u Milanu iz 1906. godine bio je transport i u tu čast napravljen je najduži tunel na svetu - Simplon. Tunel je bio dugačak 19.803 metara i bio je prava senzacija u trenutku otvaranja za saobraćaj. Izložba je bila simbol ekonomskog i društvenog preporoda Milana, pozicionirajući ga kao industrijski centar Italije.

1915. San Francisko

Panama-Pacifik međunarodna izložba

Panamski kanal, telefonska linija sa Njujorkom i fotografija u boji

Izložba u San Francisku nazvana: „Panama-Pacifik međunarodna izložba“, organizovana je da bi se, s jedne strane, obeležio završetak radova na novoizgrađenom Panamskom kanalu, a sa druge strane i da se svetu prikaže grad oporavljen od zemljotresa iz 1906. godine. U okviru ove izložbe posebnu atrakciju predstavljala je uspostava telefonske linije sa Njujorkom pomoću koje su ljudi sa druge strane kontinenta mogli da čuju Tihi okean. Predstavljanje kodahrom fotografije omogućilo je ljudima da uživaju u slikama u boji.

1939-40. Njujork

Svet sutrašnjice

Prvi televizor

Izložba u Njujorku nazvana “Svet sutrašnjice” upamćena je kao jedna od najuspešnijih svetskih izložbi i trajala je čitave dve godine. Inovativni koncept izložbe bio je okretanje viziji budućnosti. Preko 44 miliona posetilaca uživalo je u predstavljanju domova budućnosti, futurističkih automobila, vozova, ali i novih medija, kao što je televizija. RCA je predstavio posetiocima prvi televizor, na kome je emitovano prvo predsedničko televizijsko obraćanje u istoriji - govor Frenklina D. Ruzvelta. Nažalost, pola godine nakon završetka izložbe, svet je utonuo u još jedan veliki rat

1958. Brisel

Novi Humanizam

Atomium i Rihterov paviljon

Pod nazivom “Novi Humanizam” prva posleratna Svetska izložba je nakon pauze od 19 godina, održana u Briselu. Za potrebe izložbe izgrađen je Atomium, konstrukcija koja će postati simbol cele Belgije i svetske nauke uopšte. Na ovom okupljanju posebno se istakla jugoslovenska delegacija i njen jedinstveni paviljon, koji je projektovao arhitekta Vjenčeslav Rihter. Jugoslovenski paviljon bio je jedan od najmanjih, ali po procenama arhitekata iz celog sveta, jedan od najelegantnijih i najupečatljivijih. Sazdan od gvozđa i stakla predstavljao je modernizam jugoslovenskih ideja. Snažna sajla držala je šest čeličnih lukova koji su predstavljali šest republika Jugoslavije. Zbog svoje umetničke vrednosti, elegancije i jednostavnosti zaslužio je zlatnu medalju belgijske krune, a dve godine kasnije prenet je u opštinu Vevelgem u Zapadnoj Flandriji, gde je rekonstruisan i danas je jedan od retkih sačuvanih paviljona iz te epohe.

1962. Sijetl

Čovek u svemiru

Svemirska igla i Hladni rat

Svetska izložba održana u Sijelu 1962. Imala je organizaciju zamišljenu oko celina, nazvanih „svetovi“, pa su tako na izložbi prikazani: Svet sutrašnjice, svet nauke, svet trgovine i industrije… Tema osvajanja kosmosa imala je centralno mesto u okviru ove izložbe. Za tu priliku podignuta je građevina koja danas predstavlja simbol grada Sijetla toranj poznat pod imenom Svemirska igla (Space Needle). Paralelno, umetnost je igrala bitnu ulogu na ovoj smotri i izložena su dela Karavađa, Pikasa, Rembranta, Monea.

1967. Montreal

Ljudi i njihov svet

Jedna od najuspešnijih svetskih izložbi 20. veka

Izložba u Montrealu 1967. Smatra se za jednu od najuspešnijih svetskih izložbi 20. Veka. Oborila je dotadašnji rekord dnevne posete, sa više od pola miliona posetilaca. Izložba je prvobitno trebalo da se održi u Moskvi, koja se povukla, nakon čega se Montreal pripremio u rekordnom roku. Jugoslavija je izlagala prvi put od 1958. Godine, u paviljonu koji je predstavljao arhitektonsko delo Miroslava Pešića. Među posetiocima izložbe u Montrealu našli su se, pored ostalih, i Kraljica Elizabeta II, Hajle Selasije, Lindon Džonson, Žaklina i Robert Kenedi, Mahariši i Marlen Ditrih.

1970. Osaka

Napredak i harmonija za čovečanstvo

Kamen sa Meseca

Na izložbi u Osaki čija je tema bila “Napredak i harmonija za čovečanstvo”, odnos čoveka i prirode je stavljen u prvi plan. Ideja izložbe bila je da manifestacija postane “festival mudrosti sveta” na kojem bi se slobodno razmenjivale ideje koje stimulišu razvoj čovečanstva. Glavna atrakcija izložbe u Osaki bio je veliki kamen donet sa Meseca, prilikom povratka misije Apolo 12 na zemlju. Grad Osaka u Japanu, predviđen je za ponovnog domaćina Svetske izložbe u 2025. godini.

1992. Sevilja

Doba otkrića

Pet vekova od otkrića Amerike

Svetska izložba 1992. Godine obeležila je pet vekova od Kolumbovog otkrića Amerike, predstavljeno je više od 100 zemalja, a izložbu je videlo više od 40 miliona posetilaca. Zanimljivo je da je ova svetska izložba trebalo da bude organizovana zajedno sa gradom Čikagom, ali zbog brojnih teškoća, američki grad nije učestvovao u ovoj smotri.

2010.Šangaj

Bolji grad - bolji život

Energetski efekasan javni prevoz

Svetska izložba pod nazivom “Bolji grad - bolji život” održana je u Kini, u gradu Šangaju 2010. godine. Izložba je oborila sve dotadašnje rekorde posećenosti, a cilj je bio promocija Šangaja kao novog velikog svetskog megalopolisa. Čak 73 miliona posetiliaca učinilo je šangajski ekspo najposećenijom izložbom svih vremena. Tako je 16. oktobra 2010. Postavljen i rekord od 1.03 miliona posetilaca u samo jednom danu! Za pripremu ove izložbe utrošeno je više novca nego tokom organizacije Olimpijskih igara u Pekingu dve godine ranije. U okviru ove izložbe predstavljeni su planovi za energetski efikasniji javni prevoz i promovisane su ekološki održive tehnologije u građevinarstvu. Srbija se predstavila paviljonom od 1.000 kvadratnih metara i fasadom koja je motivisana šarom pirotskog ćilima.

2015. Milano

Nahranimo planetu, energija za život

Kako nahraniti svet

Pod sloganom “Nahranimo planetu, energija za život”, u italijanskom gradu Milanu, 2015. godine održana je poslednja Svetska izložba. Fokus Svetske izložbe stavljen je na temu prehrane i razvoja novih pristupa proizvodnji kako bi se sve brojnijoj populaciji u svetu obezbedilo dovoljno hrane u budućnosti. Na izložbi su učestvovale 144 zemlje, među kojima i Srbija.